Filozofski fakultet u Rijeci

Kontakt podatci

Telefon:  051/265-638

Pročelnik: dr. sc. Vjekoslav Perica, red. prof.
e-mail: vperica@ffri.hr

Tajnica Odsjeka: Gordana Dželalija
e-mail: gdzelalija@ffri.hr

Stara WEB stranica

Osnovno o Odsjeku

Prije deset godina na prijedlog Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Senat Sveučilišta u Rijeci donio je odluku o prihvaćanju Nastavnoga plana i programa “Sveučilišnoga dodiplomskog studija povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci”. Taj nastavni plan i program Fakultetsko je vijeće riječkoga Sveučilišta prihvatilo na svojoj četvrtoj sjednici koja je održana 26. svibnja 1998. godine. Prethodno je Filozofski fakultet dopisom od 12. svibnja 1998. dobio “Odluku o broju mjesta za upis studenata u 1. godinu studija koji će studirati uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i o visini školarina u 1998./1999. školskoj godini”.

Prvim člankom Odluke određuje se broj redovitih studenata koji će studirati uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije. Potporom se određuje broj studenata stranih državljana te osoba bez državljanstva koja nisu trajno nastanjene u Republici Hrvatskoj, a koji se mogu upisati u 1. godinu studija na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj. Isto tako određuje se i visina školarina za redovite studente koji sami snose troškove studiranja kao i za izvanredne studente te strane državljane. Time je ostvarena dugogodišnja vizija akademika Petra Strčića o pedagoškoj, stručnoj i znanstvenoj djelatnosti današnjega Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Rijeci.

O budućnosti i zadaćama tada tek osnovanoga Odsjeka za povijest na Filozofskom fakultetu u Rijeci najbolje i najsažetije pisane obavijesti dobivene su upravo iz već ranije spomenutoga “Nastavnoga plana i programa četverogodišnjega dvopredmetnog studija povijesti” (Rijeka, 1998.). U svezi s pokretanjem studija povijesti na Filozofskome fakultetu u Rijeci svoju je punu pozornost i angažman pokazao je akademik Petar Strčić. To je razvidno iz proslova “Nastavnoga plana i programa… “.

Naime, akademik Petar Strčić u proslovu je Nastavnoga plana i programa sažeto i argumentirano obrazložio značenje i potrebu osnivanja nove katedre za studij povijesnih znanosti na Filozofskome fakultetu u Rijeci. Osnova novoga studija počiva na svojevremenim planovima pedagoških akademija iz Pule, Rijeke i Gospića. Te su akademije pokrivale potrebe za učiteljima i nastavnicima osnovnih škola na području Istre, Kvarnerskoga primorja, Gorskoga kotara i Like.

Iako je taj način pripremanja i stvaranja mladih i novih nastavnika, a zatim i znanstveno-stručnih djelatnika bio dobar, njihov broj nikada nije bio dovoljan za ispunjenje osnovnih zadaća nastavno-profesorske djelatnosti, kao ni u učinkovitoj izobrazbi znanstveno-stručnih službi, odnosno djelatnika koji će se baviti arhivskim, muzejskim i drugim srodnim radom. Nadalje, autor proslova, akademik Strčić, upozorio je na potrebu otvaranja novoga studija povijesti, koji će pokrivati široko područje zapadne Hrvatske.

Zbog svega rečenoga, a i značaja grada Rijeke kao snažnoga kulturnoga i pedagoškoga središta šire regije Hrvatske, pokazuje se opravdanom potreba “da se na ovom zapadnom području Republike Hrvatske otvori studij povijesti u Rijeci, i to četverogodišnji, u skladu s Osnovama važećih odredbi o visokome školstvu. Taj bi studij u početku bio dvopredmetni.”

Pomoć studiju povijesnih znanosti pružit će djelatnici Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, povijesni arhivi u Pazinu i Rijeci, muzeji Istre i Kvarnerskoga primorja u Pazinu, Puli i Rijeci, potom znanstveno-stručni djelatnici Centro di ricerche storiche u Rovinju, Pravni fakultet, Teološki fakultet te udruge koje su vezane uz povijesne znanosti.

Danas, u vrijeme Bolonjskoga procesa, kada se teži za novim interdisciplinarnim fakultetskim obrazovanjem, pokazuje se ispravnom pretpostavka o osnivanju Odsjeka za povijest na Filozofskome fakultetu u Rijeci. Naime, blizina naših srodnih fakulteta, a zatim obližnjih sveučilišta u Ljubljani, Kopru, Trstu, Padovi i Veneciji omogućava usku stalnu i neizmjerno korisnu suradnju naših studenata i susjednih sveučilišta s ciljem izvođenja i osmišljavanja što boljih i primjerenijih studijskih projekata. Ti studijski projekti proizlaze iz cjelokupne povijesne zbilje ovih prostora i povijesne sudbine njihova pučanstva. I u tome treba vidjeti viziju europskoga proširenja i unapređivanja studija povijesti, a upravo je tu viziju, u svojemu htijenju i želji za otvaranjem studija povijesti u Rijeci imao, prije više od deset godina, akademik P. Strčić, ujedno i prvi pročelnik Odsjeka za povijest. Na temelju ranije spomenutih Odluka Ministarstva znanosti i tehnologije otvoren je akademske godine 1998./99. na Filozofskome fakultetu u Rijeci dvopredmetni studij za profesora povijesti i filozofije.

Prema kapacitetu visokoga učilišta za upis u I. godinu studija, odobreno je za imenovanu kombinaciju ukupno 30 kandidata, od toga za studente upisane uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije 25 i 5 studenata s posebnim potrebama, tj. ukupno 30 budućih studenata.

Međutim, na tu prvu godinu studija upisana su po sustavu fiksne kombinacije 33 studenta. Oni su, dakle, imali mogućnost upisa samo dvopredmetnoga studija Filozofija i povijest. Već sljedeće, ak. god. 1999./2000. omogućena je bila slobodna kombinacija upisa, što je značilo da su studenti mogli povijest kombinirati s ostalim obrazovnim programima, kao što su, npr., Hrvatski jezik i književnost, Pedagogija, Informatika, strani jezici. Studij povijesti odvijao se u okviru trojne podjele: a) svjetska opća povijest, b) hrvatska nacionalna povijest i c) povijest srednje i južne Europe te pomoćni povijesni predmeti; potom, tu je Metodika nastave povijesti i Seminar diplomskoga rada. Tomu valja pridodati i opće predmete: Latinski jezik, Strani jezik, Tjelesna i zdravstvena kultura, Sociologija, Opća pedagogija, Psihologija odgoja i obrazovanja te Didaktika.

Novoupisani studenti prve godine studija povijesti upisali su sljedeće kolegije: Uvod u znanost o povijesti, Prapovijest, Povijest staroga vijeka, Stara povijest hrvatskih zemalja, Pomoćne povijesne znanosti (I. i II.), Hrvatska povijest ranoga i razvijenoga srednjeg vijeka, Latinski jezik, Strani jezik i Tjelesna i zdravstvena kultura. Profesori na prvoj godini bili su dr. sc. mons. Mile Bogović, dr. sc. Robert Matijašić, mr. sc. Klara Buršić-Matijašić, mr. sc. Vesna Munić, dr. sc. Slavko Zec, dr. sc. Petar Strčić, mr. sc. Darinko Munić, Olga Vučetić, prof., Sanja Berlot, prof. i Veno Đonlić, prof. Postupno, godinu za godinom uvodila se nastava prema utvrđenome redoslijedu studija.

Na drugoj godini slušali su se ovi kolegiji: Svjetska povijest srednjega vijeka od V. do XVI. st., Hrvatska povijest razvijenoga srednjeg vijeka od XII. do XVI. st., Povijest srednje i jugoistočne Europe od V. do XV. st., Pomoćne povijesne znanosti (II. i III.), Latinski jezik, Sociologija i Tjelesna i zdravstvena kultura.

Na trećoj godini slušaju se kolegiji: Svjetska povijest od XVI. st. do 1870. godine, Hrvatska povijest od XVI. do XVIII. st., Hrvatska povijest od konca XVIII. st. do 1918. godine, Povijest srednje i jugoistočne Europe od XVI. do XVIII. st., Opća pedagogija te Psihologija odgoja i obrazovanja. Na četvrtoj su godini studija ovi kolegiji: Svjetska povijest od 1870. do 1990. godine, Hrvatska povijest XX. st., Povijest srednje i jugoistočne Europe od XVIII. st. do 1914. godine, Povijest srednje i jugoistočne Europe u XX. st., Metodika nastave povijesti, Didaktika i Seminari diplomskoga rada.

Širenjem i promicanjem nastavnoga programa, uključuju se u nastavni proces eminentni stručnjaci iz Zagreba, Pule i Rijeke: akademik Franjo Šanjek, prof. dr. sc. Ivo Goldstein, prof. dr. sc. Neven Budak, prof. dr. sc. Ivica Prlendar, prof. dr. sc. Miroslav Bertoša, prof. dr. sc. Slaven Bertoša, prof. dr. sc. Borislav Grgin, dr. sc. Ivo Rendić-Miočević, dr. sc. Bosiljka Janjatović, prof. dr. sc. Franjo Emanuel Hoško, dr. sc. Anton Bozanić i prof. dr. sc. Darko Dukovski.

Na Odsjeku za povijest uključene su u rad i dvije asistentice: Andrea Roknić (2004./2005.) i Maja Ćutić-Gorup (2005./2006.). Prva tajnica Odsjeka bila je Fedora Vranić, potom je došla Andrijana Ivančić, a nakon njezina umirovljenja (31. prosinca 2005.) na mjesto tajnice primljena je Branka Pažanin-Glavina, prof.

Ovdje posebno ističemo imena Mile Bogovića, Antuna Bozanića, Franje Emanuela Hoška, Franje Šanjeka i Slavka Zeca. Naime, oni su svećenici. Činjenica jest da su ti svećenici među prvima u Republici Hrvatskoj primljeni za predavače na svjetovnome fakultetu, i to upravo zahvaljujući akademiku Petru Strčiću, pročelniku Odsjeka. Jer, svi su oni iznimno visoko obrazovani i znanstveni djelatnici, pa je dominikanac Franjo Šanjek istodobno i redoviti član HAZU, redoviti profesor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, a bio je i njegov raniji dekan. Dr. sc. Anton Bozanić je dekan-župnik u Malome Lošinju, dr. sc. Slavko Zec kancelar je Krčke biskupije, trsatski franjevac prof. dr. sc. Franjo Emanuel Hoško redoviti je profesor Teologije u Rijeci Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, a dr. sc. mons. Mile Bogović, također profesor riječke Teologije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta – itd.

Uskoro, kako nerijetko kaže akademik Petar Strčić, njegov docent «pobjegao» mu je među biskupe – prvi je ordinarij Gospićko-senjske biskupije. Postupno se širio rad Odsjeka, obogatio se knjižnični fond i povećao broj nastavnih pomagala.

U proteklome razdoblju od osam godina započela je i kompjutorizacija Odsjeka. Djelatnici Odsjeka organizirali su znanstvene skupove, sudjelovali su na međunarodnim i tuzemnim znanstvenim skupovima, na II. kongresu hrvatskih povjesničara u Puli, stalno objavljuju znanstvene i stručne radove u povijesnoj periodici kao i samostalna djela, te sudjeluju u znanstvenim i stručnim raspravama.

Studij je povijesti do prošle godine (2005.) trajao četiri godine (osam semestara). Nakon diplomiranja završeni su studenti stjecali naslov profesora povijesti. Od ak. god. 2005./2006. studij je koncipiran u skladu s načelima Bolonjskoga procesa, što znači da je suvremeni studij uključen u europski sustav znanja i kulture.

Preuzeto iz članka Vesna Munić, Akademik Petar Strčić kao utemeljitelj studija i sveučilišni profesor povijesti u Rijeci, Časopis za povijest Zapadne Hrvatske, I./1., Rijeka, 2006., str. 129-133. (nisu preuzete bilješke)

Popis djelatnika

Studijski programi

Preddiplomski studij:

• Povijest (dvopredmetni studij)

Diplomski studij:

• Povijest (dvopredmetni studij – nastavnički smjer)