Program je usklađen s legislativnim okvirom visokoškolskog obrazovnog sustava u Hrvatskoj. Istovremeno, program se usklađuje s ECTS bodovnim sustavom, odnosno s europskim standardima studiranja. On se u tom smislu otvara prema shemama studentskih razmjena ("student mobility schemes").

Komparatistička je i interdisciplinarna usmjerenost programa u skladu s europskim trendovima poslijediplomskoga studiranja u ovome području. Program je u tom smislu usporediv s programima istaknutih europskih sveučilišta (vidi točku 2.6. u tekstu Programa), no on vodi računa i o specifičnostima našega podneblja (kroatističko je polazište /komponenta/ zastupljeno u svim ponuđenim pristupima sadržajima pojedinih kolegija).

Program se sastoji od obveznih i izbornih kolegija. Obvezni kolegiji otvaraju temeljne – horizontalne – relacije, a izborni ih nadopunjuju i produbljuju. U ponudi se izbornih kolegija vodi računa o njihovu vertikalnu povezivanju, pa student može odabrati takvu kombinaciju koja će odgovarati njegovim specifičnim istraživačkim interesima (npr. odnos se filozofije i književnosti može vertikalno pratiti kroz različite izborne kolegije od semestra do semestra; isto vrijedi za odnos književnosti i jezika itd.). Ovaj se program stoga predočuje kao matrica gusto isprepletenih horizontalnih i vertikalnih studijskih relacija.

Da bi se osigurala utemeljenost interdisciplinarnom pristupu, program nudi dodatnu mogućnost upisivanja dodiplomskih kolegija iz relacijskih disciplina, kako bi se kandidatima osigurao validan (i potreban) uvid u temeljna znanja tih disciplina. Riječ je o kolegijima već prihvaćenih dodiplomskih programa, koji se u poslijediplomski program mogu uključiti s cca. pola bodovne vrijednosti poslijediplomskih izbornih kolegija. Takvim se sustavom bodovanja osigurava vrednovanje razlika u razinama studiranja (obveze u dvama dodiplomskima kolegijima bodovno korespondiraju s obvezama na jednom poslijediplomskom izbornom kolegiju). Takav je pristup standardiziran na europskim i američkim sveučilištima.

U broju se izravnih nastavnih sati ovaj program usklađuje sa standardima srodnih poslijediplomskih programa na Sveučilištu u Zagrebu. Valja međutim naglasiti da istraživački karakter programa velikim dijelom upućuje na izvannastavne zadatke i samostalni rad kandidata, čime se broj sati rada bitno uvećava. Na temelju se programa rada na pojedinačnim kolegijima izrađuju još i nastavni planovi koji, između ostaloga, individualno propisuju opseg izvannastavnoga rada kandidata, kao i specifične oblike njegova praćenja i evaluacije.

S obzirom na visok stupanj izbornosti, program predviđa uvođenje institucije Savjetnika poslijediplomskog studija, osobe koja će studente upućivati i usmjeravati u izboru kolegija s obzirom na njihove specifične istraživačke ciljeve. Zahtjev je programa da izbor kolegija bude u funkciji teme magistarske radnje / doktorske disertacije, što će na temelju Izvještaja procjenjivati Vijeće poslijediplomskoga studija. U slučaju nedovoljne korespondentnosti učinjena izbora i teme Vijeće može kandidatu propisivati dodatne obveze. Kriteriji će se takva propisivanja regulirati budućim Pravilnikom poslijediplomskog studija.