"RIJEKA I MAĐARSKA KULTURA"

Međunarodni znanstveni skup "Rijeka i mađarska kultura" održan je u Rijeci 3. i 4. listopada 2003. godine. Skup su zajednički organizirali: Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, Odsjek za orijentalne studije i hungarologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Katedra za kulturnu povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta E.L.T.E. u Budimpešti, Centar za hungarologiju budimpeštanskoga Instituta "Balint Balassi" i Državni arhiv u Rijeci.

• Program skupa

PREDAVANJE  DR. SC. MARKA SAMARDŽIJE  VALENTNOST GLAGOLA U HRVATSKOM JEZIKU

Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci ugostio je 26. siječnja 2004. hrvatskoga jezikoslovca, dr. sc. Marka Samardžiju, redovitoga profesora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Jedno je od područja interesa profesora Samardžije i valentnost hrvatskih glagola, tema kojom je pobudio velik interes profesora i studenata našega Odsjeka. Predavanje je otvorilo mnoga pitanja kako u nastavi sintakse, tako i u nastavi morfologije hrvatskoga standardnog jezika. (A. Vlastelić)

DR. SC. MILORAD STOJEVIĆ DOBITNIK "GORANOVA VIJENCA"

Dobitnik je ovogodišnje književne nagrade "Goranov vijenac" dr. sc. Milorad Stojević, redoviti profesor na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Nagrada je laureatu dodijeljena 21. ožujka na svečanom otvorenju 41. "Goranova proljeća" u Lukovdolu, rodnome mjestu pjesnika Ivana Gorana Kovačića. U obrazloženju ocjenjivačkoga suda među ostalim je istaknuto da M. Stojević od svoje prve zbirke ustrajno propituje mnogostruke odnose riječi i stvari obogaćujući plodnu žilu tzv. jezične lirike neočekivanim nanosima. »Stojevićev pjesnički opus zaposjeda mjesto razlike hrvatskoga suvremenog pjesništva, dajući time nemjerljiv doprinos razumijevanju naše kulturne prošlosti i življene suvremenosti«, ističe se među ostalim u obrazloženju i dodaje kako nagrada "Goranov vijenac" samo potvrđuje da soneti još nisu propali. (opširnije...)

PREDAVANJE AKADEMIKA MILANA MOGUŠA

Akademik Milan Moguš održao je 15. travnja 2004. godine za studente Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci predavanje pod naslovom Filološki pogled na tekst.

KOLOKVIJ

Kolokvij u povodu stote obljetnice rođenja Drage Gervaisa U organizaciji Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, Katedre Čakavskoga sabora Opatija i Povijesnog društva Rijeka 23. travnja 2004. godine u Opatiji je održan Kolokvij u povodu stote obljetnice rođenja Drage Gervaisa. Sudjelovalo je petnaest (programom je bilo predviđeno šesnaest sudionika, jedino je akademik Nedjeljko Fabrio bio spriječen sudjelovati u radu kolokvija) znanstvenika koji su svoja izlaganja fokusirali na različite aspekte Gervaisova djelovanja. Raspravljalo se o Gervaisovu mjestu u hrvatskoj književnosti 30-tih godina, o političkoj komponenti u njegovu opusu te njegovu publicističkom djelovanju. Posebna je pozornost sudionika bila usmjerena Gervaisu kao dramskom piscu, pa je s više aspekata sagledavana Karolina Riječka, ali i njegova manje poznata drama Palmin list. Dio je izlaganja bio posvećen Gervaisovu pjesničkome opusu, a nekoliko se sudionika usmjerilo na analizu jezičnih specifičnosti Gervaisova izraza. Zastupljena je i autoreferencijalna komponenta Gervaisovih tekstova kao i humorističnost kao njihova prepoznatljiva komponenta. Kolokvij je dao nova i zanimljiva viđenja te reinterpretacije pojedinih aspekata Gervaisova opusa. (I. Srdoč-Konestra)

EUGEN KUMIČIĆ – 100 GODINA POSLIJE

Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci i Udruga “Jenio Sisolski – Brseč” u povodu obilježavanja stote obljetnice smrti Eugena Kumičića u njegovu su rodnom Brseču 13. lipnja 2004. godine organizirali kolokvij "Eugen Kumičić – 100 godina poslije", uz popratnu izložbu naslovljenu “Eugen Kumičić i Brseč u njegovo doba”. Na kolokviju je sa svojim radovima sudjelovalo devet izlagača (Dubravko Jelčić, Diana Stolac, Danijela Bačić-Karković, Brigita Miloš, Ines Srdoč-Konestra, Estela Banov, Irvin Lukežić, Agneza Szabo, Goran Crnković). U izlaganjima su sagledani neki dosad manje poznati aspekti Kumičićevih književnih ostvarenja, a neki su izlagači dali suvremenu interpretaciju pojedinih djela. Osim o Kumičićevoj književnoj produkciji govorilo se i o njegovu rodoslovlju te o Mariji Kumičić kao istaknutoj ženi hrvatske povijesti i kulture čime se upotpunjuje sagledavanje prinosa Eugena i Marije Kumičić kulturi i vremenu u kojem su djelovali. Nove spoznaje o Eugenu Kumičiću (1850-1904) kao jednom od najznamenitijih pisaca hrvatskog realizma, koji je svoj rodni kraj – Primorje i Istru, kako je to uobičajeno reći – uveo u hrvatsku književnost, tiskanjem Zbornika radova s kolokvija tijekom 2005. godine bit će dostupne široj javnosti. (I. Srdoč-Konestra)

• program Kolokvija